Unosite li u svoj organizam dovoljne količine beta-karotena? PDF Štampaj E-pošta
Oceni članak: / 0
LošeOdlično 
Autor redakcija   
 Koliko ćete danas uneti beta-karotena u svoj organizam? Većina nas čak niti ne zna kako je to biljni pigment, jedan od najznačajnijih predstavnika karotenoida. Karotenoidi su velika skupina tvari široko rasprostranjena u prirodi koje najviše ima, kada je riječ o hrani, u žutom i narančastom voću i povrću kao što su šargarepa, dinja, lubenica, kruška, marelica, paprika te u tamnom zelenom lisnatom povrću poput brokolija, blitve i špinata. Posebno se preporuča njegovo uzimanje u letnom razdoblju, budući da tada uglavnom dozreva voće i povrće koje ga u najvećoj meri sadrži. Iako ne postoji točno definisana količina beta-karotena koju bi dnevno trebalo unositi u organizam, postoje brojne studije koje potvrđuju važnost njegova uzimanja. Preporuke za unosom beta-karotena koje bi trebale zadovoliti potrebe za ovim nutrijentom variraju, a kreće se od 10 mg do 60 mg.  Smatra se kako danas hranom čovek u proseku unese manje od 2 mg beta-karotena na dan. Uzimajući u obzir činjenicu kako je metabolizam kao i uloga beta-karotena u organizmu tesno vezana uz vitamin A, te imajući uvid u podatke koji govore kako u SAD-u više od 45 posto muškaraca i žena ne unosi dovoljnu količinu vitamina A, može se posredno zaključiti kako je i unos beta-karotena ispod zadovoljavajućeg.

Beta-karoten je žute do crvene boje, a njegova je uloga višestruka. Najpoznatija je svakako ona vezana uz kožu i sluznicu. Koža je kao naš najveći organ izravna zaštita od spoljnih štetnih uticaja dok sluznice imaju istu ulogu, a kako bi ostale vlažne potreban im je vitamin A koji je najbolje uzimati u obliku beta-karotena. Vitamin A Takođe na mlade ćelije u dubljim delovima kože i sluznice tako da one sazevaju i zamenjuju odumrle ćelije. Taj učinak beta-karoten pokazuje i u drugim organima kao što su pluća, creva, mokraćni putovi i štitnjača. Opće je poznato i da štiti kožu od opasnog spektra UV zračenja, pa je korisno uzimati ga u hrani nekoliko nedelja pre izlaganja suncu, a ne samo u kremama za sunčanje koje ga takođe sadrže. Dokazan je i pozitivan učinak beta-karotena na prevenciju noćnog sljepila i fotosenzibiliteta. Primena beta-karotena zabeležena je i kod odvikavanja od alkohola, degeneracije žute pege te gastritisa.

Sada malo o samoj povijesti beta-karotena. Taj biljni pigment izoliran je 1830. godine iz šargarepa ('carrot') pa je stoga i nazvan 'karoten'. Budući da ga ljudski organizam može pretvoriti u vitamin A, često ga nazivaju i provitamin A. Ostali karotenoidi se ne pretvaraju u vitamin A u značajnijoj količini. Apsorpcija karotenoida u našem tijelu kreće se između 10 i 30 posto, a značajno se smanjuje s povećanjem doze tj. unosa. Najznačajniji čimbenik koji potiče apsorpciju jesu masnoće, jer se karotenoidi apsorbiraju samo u prisutnosti žučnih soli. Vlakna iz hrane smanjuju, odnosno inhibiraju apsorpciju karotenoida. Beta-karoten je, kao što smo već naveli, snažan izvor vitamina A, u koji ga ovisno o potrebi pretvara naš organizam. Ukoliko ne dođe do pretvorbe karotenoida u vitamin A, oni se ugrađuju u hilomikrone te dolaze u jetru. U cirkulaciji se nalaze vezani za lipoproteine. Karotenoidi se pohranjuju prvenstveno u masnom tkivu, no Takođe ih nalazimo i u jetri, plućima i prostati.

Beta-karoten je i poznati antioksidans koji deluje kao zaštita od slobodnih radikala koji oštećuju ćelije tela i dovode do brojnih poremećaja i bolesti. Takođe stimuliše odbrambene snage organizma te je potreban za stvaranje pigmeta melanina u koži. Osim toga potreban je za rast novih ćelija i obnavljanje tkiva.
Iako ne uzrokuje nuspojave, vrlo visoke doze (iznad 60 mg dnevno) mogu obojiti kožu u žuto–narančastu boju (ksantoza). Zanimljivo je spomenuti i kako sintetski beta-karoten kod pušača može izazvati povećani rizik pojave raka pluća pa se njima ne preporučuje uzimati beta-karoten u dozama većim od 6 mg. Osobe koje kroz duže razdoblje uzimaju beta-karoten, Takođe bi trebale uzimati i vitamin E budući da beta-karoten snižava nivo tog vitamina u organizmu.

Renata Debeljak
moda.hr
 
< Prethodno   Sledeće >

Dodaj link sajta!    ExYu-fitness